Edukacija za gerontonjegovatelja

Autor: Mara Županić
Pogledajte članak u prijelomu za tisak

Prema popisu stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj je starijih od 65 godina 22,45 posto, što povećava i potrebe za dugotrajnom skrbi. Za takve potrebe prijeko je potreban holistički i interdisciplinarni gerontološki pristup u pružanju socijalnih i zdravstvenih usluga. Program edukacije za gerontonjegovatelja izrađen je na Zdravstvenom veleučilištu 2019., a u veljači 2020. odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Veleučilište je odlučilo uputiti program osposobljavanja za gerontonjegovatelja u postupak akreditacije za izvođenje u online okruženju i na engleskom jeziku. Takav oblik će pružiti mogućnost osposobljavanja sve većem broju stranaca doseljenih u Hrvatsku

OGLAS


Bez obzira jesu li institucijski smještene ili se nalaze u obiteljskom domu, starije osobe ostvaruju ljudska prava ako imaju pravilnu skrb koja pruža kvalitetan život i sprječava bilo kakvu diskriminaciju. Trend brzog rasta broja starijih osoba ujedno je i pokazatelj kako se u Hrvatskoj osigurava i primjerena, osobito zdravstvena i socijalna skrb za funkcionalne onesposobljene starije osobe.

Stariji od 85 godina (duboka starost) osobe su kojima je češće potrebna dugotrajna skrb i pomoć u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći razlog dugotrajne izvaninstitucijske i institucijske skrbi je vodeća bolest, tj. kronične bolesti, koje su povezane sa starijom dobi. Dugotrajnu skrb Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) definira kao „politiku koja predstavlja presjek situacije u pružanju određenog broja usluga za osobe koje su ovisne o tuđoj pomoći u osnovnim dnevnim aktivnostima tijekom duljeg vremena.“

Prema popisu stanovništva iz 2021. godine o dobnoj strukturi stanovništva, u Hrvatskoj je starijih od 65 godina 22,45 posto, što povećava i potrebe za dugotrajnom skrbi koju je potrebno organizirati unutar obitelji kako bi se smanjila institucijska skrb. Za takve potrebe prijeko je potreban holistički i interdisciplinarni gerontološki pristup u pružanju socijalnih i zdravstvenih usluga. Interdisciplinarni pristup u zaštiti zdravlja starijih osoba ima jasan cilj, raspodjelu odgovornosti kao i suradnju različitih stručnjaka koji brinu o zaštiti zdravlja osoba starije životne dobi. U multidisciplinarnom gerontološkom timu djeluju stručnjaci različitih profila: liječnici obiteljske medicine, medicinske sestre/tehničari doeducirani u gerontologiji i gerijatriji, gerijatri, gerontolozi, psihogerijatari, fizioterapeuti, socijalni radnici, geronutricionisti, gerontostomatolozi, gerontonjegovatelji, gerontodomaćice i drugi stručnjaci (slika 1).

Obrazovanje za gerontoljegovatelja

Zbog specifičnosti zahtjevnog i sveobuhvatnog pristupa u pružanju gerijatrijske zdravstvene njege, utvrđena je potreba za obrazovanjem dodatnog profila djelatnika za gerontoljegovatelja u zdravstvenom i socijalnom sustavu skrbi za starije.1 Inicijativu izrade pograma gerontonjegovatelja, na osnovi gerontološkog istraživanja u domovima za starije, pokrenuo je Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba i objavio 2012. godine.1 Misija Zdravstvenog veleučilišta je, između ostalog, organizirati i izvoditi kvalitetne studijske programe i programe cjeloživotnog obrazovanja u području zdravstva i socijalne skrbi te tako pridonijeti unaprjeđenju zdravstvenih i etičkih standarda. Upravo takav program cjeloživotnog obrazovanja je osposobljavanje za poslove gerontonjegovatelja.

Program edukacije za gerontonjegovatelja izrađen je na Zdravstvenom veleučilištu 2019., a u veljači 2020. odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Zbog pandemije bolesti COVID-19, program se još nije izvodio. Međutim, zbog sve većeg broja upita Veleučilište je ove godine odlučilo uputiti program osposobljavanja za gerontonjegovatelja u postupak akreditacije za izvođenje u online okruženju i na engleskom jeziku. Naime, za izvođenje programa postoji klasičan način te na hrvatskom jeziku, a sukladno zakonu o obrazovanju odraslih (NN 144/2021) program se može izvoditi na engleskom jeziku uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja te u online okruženju uz prethodno pozitivno mišljenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Takav oblik će pružiti mogućnost osposobljavanja sve većem broju stranaca doseljenih u Hrvatsku.

Trajanje i način edukacije

Program osposobljavanja za poslove gerontonjegovatelja u trajanju od 650 sati realizirat će se kroz redovitu i/ili konzultativno-instruktivnu nastavu. Teorijski dio programa od 200 sati izvodio bi se u prostorijama Zdravstvenog veleučilišta, a vježbe u specijaliziranom kabinetu u trajanju od 70 sati. Praktični dio programa u trajanju od 380 sati izvodio bi se u zdravstvenoj ili socijalnoj ustanovi s kojom Zdravstveno veleučilište ima sklopljen ugovor o poslovnoj suradnji. Osposobljavanje završava provjerom stečenih znanja i vještina. U program je uključena i konzultativno-instruktivna nastava. Skupne konzultacije bi se izvodile s obrazovnom skupinom i bile bi obavezne za sve polaznike. Individualne konzultacije bi se provodile neposredno te putem drugih oblika razmjene informacija (elektronička pošta), prema utvrđenom rasporedu i potrebi polaznika.

Kompetencije koje polaznik stječe završetkom programa su sljedeće:

  • razlikovanje i korištenje odgovarajućih postupaka u njezi starijih i nemoćnih osoba prema uputama i pod nadzorom medicinske sestre koja provodi gerijatrijsku zdravstvenu njegu
  • prepoznavanje tjelesnih, psiholoških i socijalnih promjena kod starijih i nemoćnih osoba te izvještavanje medicinske sestre
  • prepoznavanje promjena u pamćenju i ponašanju starijih i nemoćnih osoba
  • prepoznavanje stanja zlostavljane i zanemarivane starije osobe
  • primjena komunikacijskih vješti­na i pravila bontona u komunikaciji sa starijim i nemoćnim korisnicima, članovima obitelji i članovima tima
  • sudjelovanje u timskom radu i prenošenje informacija za funkcioniranje tima s ciljem kvalitetnijeg procesa gerijatrijske zdravstvene njege
  • primjena propisane dokumentacije
  • primjena pravila čuvanja profesionalnih tajni i dostojanstva starije osobe
  • primjena standardiziranih pravila osobne higijene, prostora te uporabe pribora i alata
  • osiguranje sigurnog okoliša u skrbi starijih i nemoćnih osoba
  • primjena pravila zaštite na radu i zaštite od požara te pružanje prve pomoći.

Zanimanje gerontonjegovatelja nužno je uvrstiti u pozitivnu zakonsku legislativu kako u sustavu socijalne skrbi (domovi za starije i gerontološki centri) za starije, tako i sustavu zdravstva u skrbi za gerijatrijskog bolesnika.

Prema popisu stanovništva iz 2021., u Hrvatskoj je starijih od 65 godina 22,45 posto, što povećava i potrebe za dugotrajnom skrbi. Za takve potrebe prijeko je potreban holistički i interdisciplinarni gerontološki pristup u pružanju socijalnih i zdravstvenih usluga. Program edukacije za gerontonjegovatelja izrađen je na Zdravstvenom veleučilištu 2019., a u veljači 2020. odobren od Ministarstva znanosti i obrazovanja. Veleučilište je odlučilo uputiti program osposobljavanja za gerontonjegovatelja u postupak akreditacije za izvođenje u online okruženju i na engleskom jeziku. Takav oblik će pružiti mogućnost osposobljavanja sve većem broju stranaca doseljenih u Hrvatsku



LITERATURA

  1. Tomek-Roksandić S, Šostar Z, Fortuna V, (eds.). Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u domu za starije osobe. 2. dopunjeno izdanje. Zagreb: RCMZRH za zaštitu zdravlja starijih osoba; 2012.