41. simpozij Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju HLZ-a
Kontinuirana edukacija i usavršavanje znanja i vještina zdravstvenih djelatnika imperativ su kvalitetne zdravstvene zaštite. Stoga je Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju i ove godine organiziralo stručni skup. Obrađene su aktualne teme o dječjem zdravlju i zdravom odrastanju. Ukazano je na nedovoljnu pravnu zaštitu primarnih pedijatara te potrebu uvažavanja utjecaja primarnih pedijatara kod donošenja odluka koje se tiču njih i njihovih pacijenata. Primarnih pedijatara je malo, a skrbe o 300.000 djece u Hrvatskoj: djece je sve manje, ali su zahtjevi i izazovi sve veći
OGLAS
Pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva i Hrvatske liječničke komore, uz potporu Grada Zagreba i pismo podrške Savjetnice za odgoj i obrazovanje Ureda predsjednika Republike Hrvatske te medijsko pokroviteljstvo „Medixa“, Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju (HDPSP) HLZ-a održalo je u Zagrebu od 2. do 4. lipnja 2023. godine 41. simpozij preventivne i socijalne pedijatrije. Simpozij je otvorila i prisutne pozdravila Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., predsjednica HDPSP-a, naglasivši kako je preventivna i socijalna pedijatrija dio pedijatrije koja primarne pedijatre razlikuje od drugih pedijatara.
„Nositelji smo sveobuhvatne skrbi za zdravlje djeteta. Sve veći je broj djece s teškoćama u razvoju, kronično bolesne djece, djece ovisne o društvenim mrežama. Djece je sve manje, ali su zahtjevi sve veći!“, istaknula je Kolarek Karakaš.
Skupu su se obratile i Vikica Krolo, dr. med., dopredsjednica HLK-a te uime gradonačelnika Zagreba Ivana Đerek Dubravčić, dr. med., voditeljica Odjela za zdravstvenu zaštitu i planiranje iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Prikazan je Nacionalni program Ministarstva kulture i medija „Rođeni za čitanje“ u suradnji s Ministarstvom zdravstva, koji je podržalo Hrvatsko pedijatrijsko društvo i Hrvatsko društvo za preventivnu i socijalnu pedijatriju. Čitanje pridonosi razvoju dječjeg mozga, obogaćuje vokabular djeteta, priprema ga za svladavanje svakodnevnih životnih prepreka.
Plenarno predavanje „Personalizirana medicina u pedijatriji“ održao je prof. dr. sc. Dragan Primorac. Govorio je o budućnosti zdravstva, farmakogenomici u kliničkoj praksi, laboratorijskoj proizvodnji tkiva, iskoracima u uvođenju najinovativnijih postupaka u svijetu, a koji se istovremeno provode i u Specijalnoj bolnici Sv. Katarina u Zagrebu.
„Budućnost zdravlja je u genetici. Hrvatska mora svoju budućnost graditi na izvrsnosti, u pozicioniranju na tronu svijeta. Izvrsnost nije pitanje slučajnosti već pitanje izbora,“ naglasio je prof. Primorac, specijalist pedijatar, subspecijalist genetike i forenzičar.
Pravni aspekti rada primarnog pedijatra
Okruglim stolom „Pravni aspekti rada primarnog pedijatra“ moderirala je prim. dr. sc. Đurđica Šešo-Šimić, predsjednica Povjerenstva za stručne skupove HDPSP-a, a nazočnima su koristila predavanja i savjeti dvoje odvjetnika. O pravnoj zaštiti liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti govorio je dipl. iur. Vilim Domačinović. Cjelovitog zakona o odgovornostima i obvezama pacijenata još uvijek nema, postoje samo zakonska rješenja.
O pravu izabranog liječnika na odabir govorio je dipl. iur. Marko Ramljak. Otvorena su mnoga pitanja, između ostalih i prava liječnika da ispiše pacijenta u slučaju suprotstavljenih stavova. Činjenica je da je liječnicima sve potrebnija pravna zaštita.
Krizno komuniciranje na razini primarne zdravstvene zaštite
Stručnjak za komunikaciju te krizno i strateško komuniciranje na društvenim mrežama Krešimir Macan govorio je o tome kako se snaći u određenim nepredvidivim i nepoželjnim situacijama. Naveo je pet pravila kriznog komuniciranja: 1. dobro provjeriti činjenice; 2. djelovati brzo, preuzeti inicijativu; 3. koristiti pripremljene materijale za krizno komuniciranje (priručnici); 4. procijeniti moguće scenarije i biti pripremljen na najgori mogući ishod; 5. usmjeriti poruke prema rješenjima optimalno (ne maksimalno), cilj je transparentnost informacija.
Prikazao je i 10 „smrtnih grijeha“ kriznog komuniciranja: nepripremljenost; nedostupnost na mjestu događaja; svaljivanje krivnje na drugog; odbijanje pružanja informacija ili neodgovaranje na medijske zahtjeve; priznati samo kad je već sve dokazano; brinuti samo o interesima ciljnih skupina; podcjenjivati ciljne skupine; samo racionalno upravljati krizom bez pokazivanja suosjećajnosti; koristiti otrcane fraze; propustiti učiti iz krize koja je prošla.
Prof. dr. sc. Goran Tešović upoznao je nazočne s novostima o bolesti COVID-19 u pedijatriji. COVID-19 je ostao (relativno) blaga bolest tijekom čitavog pandemijskog razdoblja, multisistemski upalni sindrom u djece (engl. multisystem inflammatory syndrome in children – MIS-C) ostaje najznačajnija i potencijalno najopasnija komplikacija COVID-19, incidencija varira o dominantnoj cirkulirajućoj varijanti virusa, cijepljenje protiv COVID-19 je zaštitno i sigurno – konsenzus o cijepljenju djece ne postoji.
Prim. dr. sc. Srđan Roglić govorio je o imunoprofilaksi infekcije respiratornim sincicijskim virusom (RSV) i o otkriću cjepiva, ali za sada samo za odrasle osobe. SZO procjenjuje da je RSV odgovoran za više od 60% akutnih respiratornih infekcija u djece, od kojih je više od 80% mlađih od godinu dana. Najčešći je uzrok bronhiolitisa i pneumonija u male djece. U dobi do dvije godine vjerojatno će sva djeca preboljeti infekciju s RSV-om. Upale donjih dišnih putova uzrokovanih s RSV-om vodeći su uzrok hospitalizacije djece u prvoj godini života.
S obzirom da je u hrvatska rodilišta 1. ožujka 2023. uveden probir na spinalnu mišićnu atrofiju (SMA), Ivan Lehman, dr. med., upoznao je nazočne sa suvremenom dijagnostikom i liječenjem SMA u djece, ujedno i o najnovijoj genskoj terapiji. Godišnje se otkrije dvoje do troje djece sa SMA. Incidencija je 1/10.000. Složeni heterozigoti (oko 5%) se ne otkrivaju probirom.
Doc. dr. sc. Alenka Gagro govorila je o dijagnostici i terapiji autoinflamatornih bolesti, koje nastaju nedostatkom ili poremećajem regulacije prirođene imunosti. Obilježene su ponavljajućim ili stalnim upalama zbog aktivacije nespecifične upalne reakcije bez očitog uzroka. Prim. dr. sc. Borut Marn prikazao je slučajeve akutne i sekretorne upale uha u male djece. Osmislio je i uveo u rodilišta Hrvatske probir sluha za svako novorođenče te je ove godine dobio Nagradu grada Zagreba kao priznanje za doprinos u zaštiti zdravlja djece.
Doc. dr. sc. Helena Munivrana Škvorc upoznala je nazočne s kapilaroskopijom u djece, metodom kojom se pod povećanjem dobiva uvid u morfološke karakteristike kapilara ležišta noktiju, a omogućuje uvid u zdravlje djeteta. Prim. dr. sc. Renata Vrsalović govorila je pak o hereditarnom angioedemu te prikazala zanimljive primjere iz prakse, dijagnostiku i načine liječenja.
Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., otvorila je 41. simpozij HDPSP-a
Prof. dr. sc. Dragan Primorac održao je plenarno predavanje „Personalizirana medicina u pedijatriji“
O kriznoj komunikaciji i strategiji komuniciranja govorio je stručnjak za komunikaciju i krizno komuniciranje Krešimir Macan
Suradnja primarne i sekundarne pedijatrije u cilju kvalitetne zdravstvene zaštite djece - zdesna: prim. dr. sc. Borut Marn, prim. dr. sc. Renata Vrsalović, Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., predsjednica HDPSP, Lidija Ptujec, dr. med., tajnica HDPSP-a, prim. dr. sc. Đurđica Šešo Šimić, predsjednica Povjerenstva HDPSP-a za stručno usavršavanje, Branka Zuzel Šantek, dr. med., doc. dr. sc. Helena Munivrana Škvorc, Dino Kramer, dr. med., rizničar HDPSP-a
